(803 svega rijeci u ovom textu)
(1121 Puta Citano)   

ZAKLINJALI SE NA VJECNU LJUBAV

Ulazim u neku kucu. Ta kuca mi je nekako poznata ali kao da je skroz u magli pa nemogu jos da razaznam nista. Stalno imam utisak da moram da pozurim. Trudim se svom snagom ali noge su mi kao olovo , jedva ih pokrecem. Napinjem se iz sve snage , moram pozuriti. Sada sam prepoznao gdje sam ja to u stvari. Bila je to kuca od mladjeg brata moga djede. Nekakav nemir se uvlaci i ispunjava me. Upinjem se iz sve snage da dodjem do te kuce. Uspijevam doci do vrata. Jedva ih otvaram i ostajem kao skamenjen od prizora. Sa plafona visi objesen covek i jos se uvijek klati lijevo , desno.

Budim se sjedeci u krevetu sav mokar od znoja. Prokleti snovi , nezelim vise da sanjam takve stvari. Gledam na sat cetiri je sata ujutro. Sta je tu je vise nevrijedi ni lijegati jer za petnaestak minuta moram ustajati opet. Pravim sebi kafu i sa prvim srkom dolazi olaksanje. Kao melem mi prija ova kafa. Umorio sam se ko da sam drva cijepao citav dan. Zazvoni budilnik odnekuda pa me trze i prepade. U toj tisini je zvucio kao uzbuna u praznoj hali. Skocio sam pa ga pritisnuo da neprobudi ova moja dva lopova.

E sad je bas dosta prepadanja bar za ovo jutro rekoh sebi. Sjetih se crnogoraca i njihovih viceva jer sam tacno poslije ovakvog sna morao sjesti da se odmorim. Stanovati u Prnjavoru a raditi u Derventi se pokazalo i malo naporno. Kada sam radio od sest ujutro do sest navece morao sam ustati u cetiri sata da bih u pet bio na autobuskoj stanici i cekao autobus za Derventu. Ljeti sam naravno isao biciklom a zimi se moralo pjeske. To zimsko pjesacenje je bilo malo naporno jer je do autobuske bilo dva kilometra ali islo je nekako.

Radio sam jedan dan dnevnu jedan nocnu smjenua treci je bio slobodan i tako bez obzira na vikende i praznike. Moram priznati da mi je onaj treci dan bio najdrazi. Dolazim do autobuske stanice i sjedam na autobus. Neznam da li je to bilo zbog sna ali posao sam razmisljati o najmladjem bratu moga djeda. On mi nekako nije izlazio iz glave.

Zivio je na selu sa jos tri brata. Po izgledu i po rastu bio je uvijek najsitniji od njih. Bio je najmladji od njih ali se prvi zaljubio od svoje brace. Zaljubio se u bogatu cerku jednog gazde. Obadvoje su bili mladi zeljni zivota , zaljubljeni. Planirali su sta i kako u zivotu , kako ce se uzeti , svoju kucu imati , dobiti djecu. Sastajali su se na pola puta izmedju dva sela ispod jednog starog hrasta. Stari hrast onako ogroman i ponosan davao je pravu hladovinu ljeti a i oni su se nekako sigurnije osjecali , kao da ih je neko stitio.

Dolazili su obadvoje pod strahom da ih ko nevidi ali im je to sve vrijedilo za par trenutaka provedenih skupa. Za par trenutaka srece vrijedilo je i pjesaciti i strahovati. Dvoje mladih nisu htjeli da se uzmu i da sramotu porodicama naprave nego su se dogovorili da prvo popricaju sa roditeljima. Tacnije on je trebao da poprica sa svojom majkom prvo. Tu vece je svojoj majci ispricao da je nasao djevojku i da bi se zenio ako ona nema nista protiv.

Majka je tada planula tako da je nikada jos nije u takvoj ljutnji dozivio. To se nije smjelo dogoditi da se on kao najmladji prvi ozeni. Moralo je biti po starini jer je to inace sramota nevidjena. Nije mu bilo lako da se slozi sa tim ali nije imao kuda. Nije proslo dugo a ozenio se najstariji brat , osnovao svoju porodicu i otisao iz kuce. Dvoje mladih su se i dalje sastajali ispod starog hrasta i  zaklinjali se na vjecnu ljubav. Sjedili su mastali ,planirali , sretni samo sto su ukrali par trenutaka da budu skupa. U medjuvremenu se ozenio i drugi brat.

Sada se radjala jos veca zelja da se uzmu i da i drugi priznaju njihovu ljubav. Nisu imali nikakvog drugog izbora nego su se dogovorili da nece nista spominjati njegovoj majci nego ce sada on probati da pita njenog oca. Pokusace da je jednostavno zaprosi pa sta bude.

Tako je i bilo. Spremio se  , obukao najbolje odijelo sto se kaze , tacnije i jedino koje je imao. Uglancao se skockao i krenuo prositi mladu. Kada je dosao u blizinu ugledao je ogromne zgrade konje kola radnike sto su za gazdu radili. Malo ga je sad uhvatio strah jer je u stvari on bio siromah ni u jednom dzepu nista sto se kaze.

Odgurnuo je misli od sebe i zakucao na gazdina vrata……..